Glazbala
Glazbala, glazbeni instrumenti ili muzički instrumenti su svi predmeti koji se rabe za proizvodnju zvuka u glazbene svrhe [1, 2]. Iako vrlo često prevladava mišljenje da su glazbala samo ona klasična, poput klavira i violine, to nije tako. Naši svakodnevni predmeti također mogu biti glazbala, ako se koriste u glazbene svrhe, npr. čaše s vodom, pisaći strojevi, upaljači [3, 4]... Glazbala su dio čovjekova života od samih početaka; arheološki i slikovni nalazi pokazuju da su glazbala jedna od najstarijih ljudskih oruđa, izrađivana još u prapovijesti [1, 2, 5, 6]. Izvori zvuka u glazbalima su mehaničke, akustične ili električne vibracije [7], a najčešća podjela glazbala je prema načinu proizvodnje zvuka [2, 8, 9]. Prema toj podjeli, glazbeni se instrumenti dijele na udaraljke, žičana glazbala, puhačka glazbala, glazbala s tipkama i elektronička i digitalna glazbala [1, 2, 5, 8, 9, 10]. Znanstvena podjela glazbala prema načinu nastanka zvuka određuje pet skupina glazbala (kordofone, aerofone, idiofone, mambranofone i elektrofone), no ta se podjela rjeđe koristi. Na slici iznad prikazani su klavir, gitara i flauta. Sva se glazbala sastoje od dvaju osnovnih dijelova; jedan proizvodi zvuk, a drugi ima ulogu rezonatora (pojačava zvuk) [5].
Žičana glazbala
Žičana glazbala su glazbeni instrumenti kod kojih je izvor zvuka napeta žica, a zvuk se proizvodi trzanjem žica ili struganjem gudalom [9, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17]. Naziv kordofonski (lat. chorda (žica) + -fon) instrumenti obuhvaća i glazbala kod kojih se zvuk dobiva udaranjem batića po žici (npr. klavir), ali se prema modernoj podjeli klavir klasificira u posebnu skupinu, glazbala s tipkama [2, 5, 9, 10, 14]. Prema načinu sviranja, žičana glazbala dijele se još na trzalačka (ton se dobiva trzanjem žica prstima ili trzalicom) i gudačka glazbala (ton se dobiva povlačenjem gudala po žicama) [5, 9, 13]. Što je žica kraća, tonovi su viši, a što je žica dulja, tonovi su niži. Također, visina i boja zvuka ovise još o materijalu, gustoći i debljini žice [9, 12]. Duljina žice može se kontrolirati pritiskom prstima na određeni dio žice kako bi se "skratila" na određenu duljinu [15]. Na slici ispod prikazana su razna žičana glazbala. Točan broj žičanih glazbala nije moguće utvrditi jer gotovo svakodnevno nastaju nove vrste, a postoje i brojni instrumenti dobiveni kombinacijom nekoliko vrsta glazbala. U donjim su primjerima navedena najčešća i najpoznatija žičana glazbala. Zanimljivost je da je u skupini žičanih glazbala najviše vrsta instrumenata (više nego u bilo kojoj drugoj skupini instrumenata), a taj je broj veći od 300. Najstariji slikovni prikazi žičanih instrumenta potječu iz središnje Azije, Egipta i Mezopotamije, a najstariji materijalni tragovi iz Mezopotamije (babilonskog grada Ura) te se njihova starost procjenjuje na više od 4500 godina [16].
Trzalačka glazbala
Trzalački instrumenti (eng. plucked string instruments) su skupina žičanih instrumenata kod kojih se zvuk dobiva trzanjem žica prstima ili trzalicom, a pripadaju najstarijim vrstama glazbala [18, 19, 20]. Najčešće su žice napravljene od najlonskih niti ili čeličnih žica, a najčešća trzalačka glazbala su gitara, lutnja, harfa, mandolina, tamburaška glazbala i banjo [5, 9, 19, 21].
Banjo
Banjo ili bendžo je trzalački instrument afričkog podrijetla, a postao je vrlo popularan u Sjedinjenim Američkim Državama u 19. stoljeću zahvaljujući robovima. Kasnije je došao i u Europu, a čak nekoliko afričkih instrumenata ima slična imena. Tijelo bendža je tamburastog oblika, a ima rezonator, kao i većina žičanih glazbala. Vijcima na vrhu instrumenta se može namjestiti napetost žica, a prvi su takvi instrumenti imali četiri žice. Danas bendžo najčešće ima pet žica i svira se trzalicom, iako se može svirati i prstima. Često se pojavljuje u američkoj tradicionalnoj glazbi (tzv. country), ali i u jazz glazbi [21, 22]. Na slici iznad prikazana su dva bendža.
.jpg)
Lutnja
Lutnja je glazbalo koje se najviše koristilo u Europi tijekom srednjeg vijeka, renesanse i baroka, a najpopularnija je bila u renesansi (15. i 16. stoljeće). Lutnja je arapskog podrijetla, a potječe od arapskog glazbala al'-ud (slične su građe). Međutim, izraz "lutnja" ne označava konkretno glazbalo, već svako trzalačko glazbalo koje ima savinuti vrat i tijelo zaobljenog i kruškolikog oblika. Zanimljivo je da je u renesansi prevladavalo mišljenje da svaki obrazovani čovjek mora znati svirati lutnju. Budući da je zvuk lutnje vrlo "nježan" i tih, ne koristi se često u orkestru jer bi je ostala glazbala nadjačala. Zbog toga se lutnja koristi uglavnom kao solistički instrument ili u manjim komornim sastavima. Nakon baroka, lutnja se prestaje koristiti, a danas se koristi za izvedbu srednjovjekovne, renesansne i barokne glazbe te popularne glazbe. Vrsta lutnje sa slike iznad naziva se europska lutnja ili renesansna lutnja. Osim takve lutnje, postoji još velik broj sličnih glazbala. Teorba je vrsta glazbala sličnog lutnji, ali je puno većih dimenzija i proizvodi dublje tonove (zbog duljih i debljih žica). Iako, zbog drvene građe, nema sačuvanih ranih primjeraka lutnje, dokazi o njihovom postojanju su crteži i slike, a najstariji takav prikaz europske lutnje potječe iz druge polovice 13. stoljeća. Kako bi se prilagodila mnogim glazbenim zahtjevima, lutnja se često tijekom povijesti mijenjala pa postoje mnoge verzije lutnji [23, 24, 25, 26, 27, 28].
Mandolina
Mandolina (prikazana na slici iznad) je naziv za instrument kruškolikog oblika s osam žica (ima četiri para žica). Razvila se u Italiji i Njemačkoj u 16. stoljeću, no u Dalmaciji se smatra narodnim glazbalom. Spada u porodicu lutnji i podskupinu trzalačkih glazbala u kojoj su još i mandola, mandolončelo, tenor mandola, alt mandola i mandolon (sva su ta glazbala izumljena u 19. stoljeću kako bi se dobio kvalitetan zvuk mandolinskog orkestra). Ima ulogu solističkog i komornog glazbala, ali se koristi i u mandolinskim orkestrima. Danas se koristi u brojnim vrstama glazbe, poput klasične, tradicijske i popularne. Svira se trzalicom, koja je izrađena najčešće od kornjačina oklopa ili plastike [21, 29, 30].
Gitara
Gitara je najpopularnije trzalačko glazbalo, a porijeklom je iz Španjolske. Ima šest žica, a vrsta materijala od kojega su žice izrađene ovisi o vrsti gitare. Postoje klasična gitara (ima plastične žice te se svira prstima) i električna gitara (ima metalne žice te nema rezonator, nego se za dobivanje tona služi električno pojačalo zvuka). Zbog vrlo tihog zvuka, slično kao i kod lutnje, uglavnom se koristi kao solističko glazbalo ili u manjim komornim sastavima. Popularnija je električna gitara, koja se najviše koristi u rock-glazbi. U 20. je stoljeću nastala još i akustična gitara, koja ima metalne žice i veća je od klasične gitare [21, 31, 32]. Na gornjoj slici može se vidjeti klasična gitara.
Harfa
Harfa je najstarije žičano glazbalo koje se danas koristi (koristila se još u Egiptu i Mezopotamiji oko 3000 godina pr. Kr.), a upotrebljava se diljem svijeta. Okvir joj je trokutastog oblika (kako bi se mogle razapeti žice različitih duljina), a po njemu je nategnuto 47 žica (žice su različitih boja). Na dnu se nalazi sedam pedala, kojima se regulira visina tonova. Ton se dobiva trzanjem žica prstima obje ruke (osim malih prstiju), a istovremeno se nogama pritišću pedale. Harfa se najčešće koristi kao solističko glazbalo, iako se ponekad upotrebljava i u simfonijskom orkestru, zbog posebnih tehnika sviranja (arpeggio - rastavljeni akordi u nizu i glissando - prelaženje rukama preko svih žica) [21, 33, 34]. Harfa je prikazana na slici iznad.
Tamburaška glazbala
Tambure su žičani trzalački instrumenti, a prema veličini se dijele na bisernice, bračeve, čeloviće, čela, bugarije i berde (potječu iz Perzije). Svira se trzalicom, a broj žica varira od 2 do 16. Najčešći tamburaški komorni sastav je tamburaški kvintet, a čest je i tamburaški orkestar (najčešće od 15 do 50 tamburaša). Tambura je tradicionalni instrument u jugoistočnoj Europi i najčešće se koristi u tradicijskoj glazbi, no sve se više pojavljuje i u klasičnoj glazbi [21, 35, 36, 37]. Na slici iznad prikazana je bugarija, jedna vrsta tambure.
Gudačka glazbala
Gudačka glazbala dio su skupine žičanih instrumenata. Razlikuju se od trzalačkih glazbala po tome što se sviraju gudalom. Međutim, nekad se sviraju prstima, tehnikom sviranja pizzicato. Sva gudačka glazbala imaju četiri žice, a današnji izgled doblia su tijekom razdoblja renesanse (16. stoljeće). Najpoznatiji renesansni (i općenito) graditelji gudačkih instrumenata su Antonio Stradivari (1644. - 1737.) i Giuseppe Guarreri del Gesu (1698. - 1744.) [21, 37]. Četiri osnovna gudačka instrumenta (od najmanjeg prema najvećem) su violina, viola, violončelo i kontrabas, a izrađeni su od drva. Manji instrumenti proizvode više tonove, dok instrumenti većih dimenzija proizvode niže tonove. Duljina tona ovisi o tehnici sviranja. Neki od najpoznatijih skladatelja za gudačka glazbala kroz povijest su Orlando di Lasso, J. S. Bach, G. F. Handel, A. Vivaldi, F. J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven, F. Liszt, I. Stravinsky... [16]. Na slici se mogu vidjeti violina, viola, violončelo i kontrabas.
Violina
Violina je najmanje od četiri gudačka glazbala i zbog toga svira najviše tonove. Koristi se kao solistički instrument, u komornim sastavima (najčešći je gudački kvartet; sastoji se od dviju violina, jedne viole i violončela [43]) i u raznim vrstama orkestara. U glazbi je vrlo spretna i okretna za sviranje, posebno s mnogo ukrasa, pa je cijenjena u klasičnoj glazbi [21]. Koristi se i u raznim drugim vrstama glazbe. Većina orkestara ima više violinista nego svirača bilo kojih drugih glazbala. Najpoznatiji violinisti 21. stoljeća su Hilary Hahn, Lindsey Stirling i Sirena Huang [16]. Najpoznatije tehnike sviranja su arco (gudalom) i pizzicato (prstima). Veličina violine nije točno određena, već ona ovisi o veličini violinista [38]. Na slici lijevo prikazana je violina s gudalom.
Viola
Viola je gudačko glazbalo malo veće od violine i malo dubljega zvuka tamnije boje (ima duže i deblje žice od violine). Svira se na isti način kao i violina. Rijetko je u ulozi solističkog instrumenta; najčešće se koristi kao glazbalo u komornim sastavima i orkestrima. Viola je starija od violine, a potječe iz 15. stoljeća [14, 21]. Većina orkestara ima violiste, no oni najčešće sviraju pratnju. Poznati današnji violisti su Tabea Zimmermann, Richard O'Neill i Nobuku Imai [16]. Na desnoj slici prikazana je viola s gudalom.
Violončelo
Violončelo je glazbalo veće od violine, a manje od kontrabasa. Svira se povlačenjem gudalom preko žica, tako da svirač sjedi držeći violončelo među nogama. Proizvodi zvuk predivne tamne boje pa se često pojavljuje u ulozi solističkog instrumenta, u komornim sastavima, ali je čest i u orkestru [21]. Prva violončela razvijena su u 16. stoljeću [40], a prvo violončelo današnjeg izgleda napravio je A. Stradivari u 18. stoljeću [39]. Poznati svjetski violončelisti su Han-na Chang, Natalie Clein, Gautier Capucon, a svakako treba spomenuti i 2Cellos (Luka Šulić i Stjepan Hauser), svjetski poznati hrvatski duet violončelista [16]. Zanimljivo je da violončelo, od svih žičanih instrumenata, zvuči najviše nalik ljudskom glasu [14]. Na slici lijevo je prikazano violončelo.
Kontrabas
Kontrabas je najveći gudački instrument i proizvodi najdublje tonove, no ima najkraće gudalo. Iako se u klasičnoj glazbi upotrebljava, najčešće, samo u orkestru, u modernoj glazbi se koristi i u komornoj glazbi te kao solistički instrument. Također, u klasičnoj se glazbi svira gudalom, a u jazz glazbi vrlo često prstima [21]. Dug je oko 2 metra i ima puno deblje žice od ostalih gudačkih glazbala. Svira se tako da svirač stoji, a vrat instrumenta oslonjen mu je na lijevo rame. U orkestru kontrabasi sviraju pratnju ili su ritamska podloga. Najpoznatiji današnji kontrabasisti su Tepo Hauta-aho, Rinat Abragimov i Charnett Moffett [14, 16]. Prvi se kontrabasi pojavljuju krajem 15. stoljeća. Značajnu ulogu u orkestru kontrabasu je dao Ludwig van Beethoven [41]. U 19. je stoljeću J.-B. Vuillaume napravio instrument oktobas. Taj instrument izgleda poput kontrabasa, no visok je nevjerojatnih 3,5 metra! Ima samo tri žice, a svira se tako da svirač stoji na postolju pored instrumenta i povlači gudalo preko debelih i dugih žica. Danas postoji samo nekoliko oktobasa u svijetu, od kojih se većina nalazi u muzejima [42].
Glazbala s tipkama
Glazbala s tipkama su instrumenti s nizom crnih i bijelih tipaka (klavijaturama) po kojima se svira, a te su tipke povezane s odgovarajućim mehanizmom koji proizvodi zvuk. Najčešće su velikog tonskog opsega te se na njima istodobno mogu izvoditi i melodija i pratnja [44]. Gotovo u svim zapadnjačkim instrumentima s tipkama tipke na lijevoj strani proizvode niže, a tipke na desnoj strani više tonove. Vrlo su važni u glazbi jer jedan izvođač može izvoditi glazbu kao manji komorni sastav. Najčešće nisu izvorno povezani s tradicijskom glazbom. Prva glazbala s tipkama povezuju se s orguljama, koje su nastale krajem 3. stoljeća pr. Kr. u Aleksandriji [44, 45, 46]. Na slici su prikazane klavirske tipke. Najčešći instrumenti s tipkama su klavir, orgulje, čembalo, čelesta, harmonika, melodika i sintesajzer.
Klavir
Klavir ili glasovir je najpoznatiji instrument s tipkama. Zbog svoje mogućnosti sviranja gotovo svih skladbi (i višeglasnih), koristi se od baroka pa sve do danas. Također, koristi se i u zabavnoj i popularnoj glazbi te mnogim glazbenim žanrovima. Najdalji predak klavira je monokord, grčko glazbalo koje ima samo jednu žicu i rezonator. Bartholomeo Cristofori ujedinio je u 18. stoljeću klavikord i čembalo te tako stvorio klavir, instrument puno kvalitetnijih i većih zvukovnih mogućnosti u odnosu na čembalo. Klavir se često svira kao solistički instrument (jer može zamijeniti orkestar), no ponekad se svira i u klavirskom duetu (dva svirača na dva različita klavira) ili tehnikom klavir četveroručno (dva svirača za jednim klavirom). Svirači klavira nazivaju se pijanistima. Također, klavir se često koristi u komornoj glazbi. Klavirska klavijatura ima 88 tipki, a podijeljene su na crne i bijele. Pritom se bijelima sviraju osnovni tonovi ljestvice, a crnima sniženi i povišeni tonovi. Klavirski se ton dobiva pritiskom tipke prstom, što pokreće mehanizam koji gura batić, a zatim batić udara o žicu. Duljina trajanja tonova te njihova glasnoća određuju se pritiskom pedala, koje se nalaze ispod klavira. Osim toga, jačina tona regulira se i jačinom pritiska na tipku. Na gornjoj slici s lijeve je strane prikazan koncertni klavir (najveći), a s desne pijanino (manja verzija klavira, kod kojeg su žice postavljenje okomito) [44, 47]. Najpoznatiji skladatelji za klavir kroz povijest su W. A. Mozart, L. van Beethoven, F. Liszt, C. Debussy, J. S. Bach... [48].
Orgulje
Orgulje su glazbalo vrlo moćnog zvuka i velikih zvukovnih mogućnosti, ali i veličine, pa se često nazivaju "kraljicom instrumenata". Iako su prve orgulje nastale još u 3. stoljeću prije Krista, u 14. stoljeću razvile su se i poprimile svoj današnji oblik, a već su u 15. stoljeću postale glavno crkveno glazbalo. Orgulje najčešće ukrašavaju crkve ili koncertne dvorane svojim cijevima, koje proizvode zvuk orgulja. Te su cijevi podijeljene u registre, od kojih svaki može oponašati zvuk raznih instrumenata. Pritiskom na tipku, pokreće se mehanizam koji uzrokuje strujanje zraka cijevima, što zatim proizvodi zvuk. Orgulje danas najčešće imaju mehanizam koji, pritiskom tipke, pokreće električna struja. Orgulje su jedno od najsloženijih i najskupljih glazbala. Prema znanstvenoj podjeli instrumenata, orgulje pripadaju u aerofonska glazbala jer se zvuk u cijevima dobiva strujanjem zraka. Orguljske se klavijature nazivaju manualima (lat. manuale (manus = ruka)) jer se sviraju rukama, a orgulje mogu imati čak do 7 manuala! Također, imaju i klavijaturu pedala, koja se istovremeno svira nogama. Postoje i male ručne orgulje, koje se pokreću navijanjem, ali i velike mehaničke orgulje, koje najčešće imaju cirkusi, a koriste ih u svrhu zabave i promocije. U 20. stoljeću nastale su još i elektromehaničke orgulje, koje se koriste u popularnim vrstama glazbe [47, 48]. Najveće svjetske orgulje nalaze se u Atlantic Cityju (New Jersey, SAD). Međutim, postoji mnogo kriterija za određivanje veličine orgulja, a svi su jako složeni, pa su mišljenja stručnjaka o najvećim orguljama podijeljena. Najčešće se orgulje u Atlantic Cityju spominju kao najveće [49]. Na slici iznad mogu se vidjeti orgulje.
Čembalo
Čembalo je preteča klavira, a zvuk se na njemu dobiva trzanjem žice; pritiskom tipke pokreće se trzalica izrađena od ptičjeg pera ili kože, koja zatim trza žicu. Zbog toga je zvuk na čembalu vrlo oštar i kratkoga trajanja. Tonovi su se u mnogim skladbama zbog toga često ukrašavali ornamentiranjem kako bi se dobio dojam duljega trajanja tonova. Žice su u čembalu smještene okomito na klavijaturu.Čembalo je nastalo u drugoj polovici 16. stoljeća, a najvažniju je ulogu imalo u razdoblju baroka. Najčešće je bilo dio baroknog orkestra, ali se koristilo i kao solističko glazbalo [44, 47]. Na slici iznad se može vidjeti čembalo.
Čelesta
Čelesta je instrument s tipkama kod kojeg, pritiskom na tipku, drveni batić udara o metalnu pločicu. Izgledom nalikuje pijaninu, najmanjoj vrsti klavira. Izumljena je krajem 19. stoljeća u Parizu, a boja tona vrlo je slična zvončićima ili metalofonu. Zbog svojeg jedinstvenog nježnog tona, koristi se za dobivanje posebnih efekata [47, 51]. Na slici iznad prikazana je čelesta.
Harmonika
Harmonika je instrument s tipkama nastao u prvoj polovici 19. stoljeća. Zvuk nastaje pritiskom tipke i povlačenjem mijeha, kroz koji onda struji zrak. Zbog toga harmoniku također možemo svrstati i u aerofonska glazbala [52, 53]. Najčešće harmonikaš lijevom rukom svira pratnju, a desnom melodiju. Postoje klavirska harmonika (prikazana na gornjoj slici - s desne strane ima klavijaturu), bajan (s desne strane ima gumbiće) i bandoneon (posebna vrsta harmonike, popularna u Argentini). Pomoću različitih registara, slično kao i kod orgulja, može se mijenjati boja tona. Harmonika se najčešće koristi u komornoj glazbi, ali se može koristiti i kao solističko i orkestralno glazbalo [47].
Melodika
Melodika je malo i lako prenosivo glazbalo s tipkama. Svira se pritiskom tipki na klavijaturi i istovremenim upuhivanjem zraka kroz usnik, na koji se može pričvrstiti i dulja cijev [47]. Melodika ujedinjuje obilježja puhačkih instrumenata i harmonike. Izumljena je polovicom 20. stoljeća, a danas se uglavnom koristi u raznim vrstama popularne glazbe [54].
Sintesajzer
Sintesajzer je elektroničko glazbalo s tipkama. Iako se svrstava i u skupinu elektroničkih instrumenata, prvenstveno je instrument s tipkama. Klavijaturom je identičan klaviru, no razlikuje se načinom proizvodnje zvuka, koji nastaje pomoću električne struje. Izumljen je 1965. godine u SAD-u, s idejom oponašanja zvukova drugih instrumenata. Naime, sintesajzer može zvučati poput mnogih instrumenata, a zapravo je sintetizator zvuka, po čemu je i dobio ime [47]. Na slici iznad prikazan je sintesajzer.
Puhačka glazbala
Puhačka ili aerofonska glazbala (lat. aero (zračni) + -fon) su instrumenti koji zvuk proizvode treperenjem, tj. strujanjem stupca zraka kroz šuplju cijev . Prema materijalu od kojeg su izrađena, dijele se na drvena puhačka glazbala (flauta, klarinet, engleski rog, oboa, piccolo, saksofon, fagot, kontrafagot...) i limena puhačka glazbala (truba, trombon, francuski rog i tuba) [1, 2, 21, 55]. Početci puhačkih glazbala sežu još u daleku prapovijest, prije oko 40 000 godina (bile su to razne sviraljke izdubljene iz drva ili životinskih kostiju, zvane "trublje"). [9, 56, 57]. Visina dobivenog tona ovisi o duljini cijevi i jačini puhanja zraka, a boja tona o širini cijevi [57, 58]. Na slici su prikazani neki puhački instrumenti.
Limena puhačka glazbala
Limena puhačka glazbala su truba, francuski rog, trombon i tuba, a od drvenih se glazbala razlikuju po tome što su izrađena od metala (mjedi; eng. brass) i imaju metalni usnik [21]. Ton se dobiva istovremenim upuhivanjem zraka u usnik i vibracijom usnica. Limena se puhačka glazbala sastoje od osnovne i dodatnih cijevi, a pritiskom ventila otvaraju se dodatne cijevi i tako produljuje stupac zraka, pri čemu ton postaje dublji. Ponekad se, radi dobivanja drugačije boje tona, dodaju umetci na lijevak (zvono) instrumenta i tako je ton prigušeniji [57].
Truba
Truba je limeni puhački instrument koji izvodi najviše tonove. Ima tri ventila, na koje se pritiskom otvaraju dodatne cijevi, produljuje stupac zraka i tako ton postaje dublji. Svijetlog je tona, a može izvoditi i različite zahtjevne i brze melodije. Koristi se u gotovo svim vrstama glazbe; kao solistički instrument, u komornim sastavima i u u orkestru. U orkestru također vrlo često izvodi solo dionice. U vojsci se koristi za signaliziranje. [21] Početci trube sežu u daleku prošlost; od ljudskih početaka, izrađivane su razne sviraljke od drva, a nazivale su se trublje. [60] Današnji se oblik trube razvio u 19. stoljeću, a truba je značajnu primjenu dobila u razdoblju baroka [61]. Postoji još nekoliko verzija trube, a za izvođenje barokne glazbe najčešće se upotrebljava piccolo truba, koja ima 4 ventila i proizvodi više tonove od standardne trube. [62]. Na slici desno može se vidjeti truba.
Francuski rog
Kao što mu i samo ime govori, francuski rog potječe iz Francuske. Razvio se iz francuskog lovačkog roga 17. stoljeća. Na njemu se može izvoditi širok raspon tonova, od vrlo tihih do vrlo glasnih, a proizvodi tonove niže od trube. Mekog je tona, a oblik mu završava velikim zvonom, koje ima ulogu rezonatora. Svira se istovremenim upuhivanjem zraka u usnik i vibracijom usnica te pritiskanjem triju ventila. Usnik mu je malo manji i tanji od usnika za trubu. Tijekom sviranja se zvono pridržava desnom rukom, a boja tona se može mijenjati promjenom položaja ruke na zvonu. Koristi se najčešće kao orkestralni instrument ili u komornim sastavima; rijetko kao solistički instrument. [60] U 19. stoljeću se razvio današnji rog, kružnog oblika. [63, 64] Na slici desno prikazan je francuski rog.
Trombon
Trombon je jedini limeni puhački instrument koji ne koristi ventile za mijenjanje visine tona, već povlačak. Svira se vodoravnim držanjem instrumenta, upuhivanjem zraka u usnik i vibracijom usnica, a visina tona se mijenja povlačenjem povlačka. Povlačak ima 7 različitih pozicija. [60] Koristi se u mnogim vrstama glazbe, ali najpopularniji je u jazzu, pogotovo zbog mogućnosti glissanda, povezanog nizanja tonova. Trombon se u 15. stoljeću razvio iz trube. [65, 66] Na slici desno može se vidjeti trombon.
Tuba
Tuba je najveći limeni puhački instrument i proizvodi najdublje tonove. Može se vidjeti na slici desno; završava velikim zvonom, a ima 3-4 ventila. Zbog svog moćnog dubokog zvuka, u orkestru uglavnom svira pratnju i podupire ritam. Svira se sjedeći. [60]. Razvila se u 19. stoljeću, a kao solističko glazbalo se koristi kad je za izvođenje djela potrebna tamna i tajnovita boja tona. [67, 68]
Drveni puhački instrumenti
Kao što im i samo ime govori, drveni su puhački instrumenti nazvani po drvu. Međutim, danas mogu biti izrađeni od drva, plastike, metala i sl. Tako se nazivaju jer su se nekad izrađivali od drva, u davnoj prošlosti. Jednostavne su građe; najčešće se sastoje od jedne cijevi s rupicama (koje se otvaraju i zatvaraju te se tako mijenja visina tona) i otvora na kraju cijevi te usnika s jezičcem na početku instrumenta. Ton se dobiva upuhivanjem zraka u usnik, a većina drvenih puhačkih instrumenata ima drveni jezičac koji se naziva "pisak" i vibrira kad se kroz usnik puše zrak. Kao i kod ostalih instrumenata, manji drveni puhački instrumenti proizvode više tonove, a veći niže tonove. Poredani po visini, počevši od najmanjeg, najčešći su piccolo, flauta, oboa, engleski rog, klarinet, saksofon, fagot i kontrafagot. [70, 71] Na donjim slikama u galeriji su prikazani piccolo, engleski rog, sopran saksofon i kontrafagot.
Klarinet
Klarinet je drveni puhački instrument, a svira se okomitim držanjem (prikazan je na slici), upuhivanjem zraka i otvaranjem i zatvaranjem rupica prstima. Ima jednostruki jezičac, od jednoga komada trstike, a smatra se da se razvio od barokne trube. Završava otvorom u obliku zvona. Niži tonovi su tamne boje, a viši svijetle. U orkestru klarineti najčešće sviraju melodiju, no ponekad i pratnju. Koristi se vrlo često kao solistički instrumenti ili u komornim sastavima. Koriste se u gotovo svim vrstama glazbe. [69, 70]
 |  |  |
|---|---|---|
 |
Udaraljke
Udaraljke su najstarija skupina glazbala (izuzevši ljudski glas); prvi su ljudi u raznim magijskim obredima i klanjanju višim silama koristili udaraljke od drva i metala. Prije udaraljki kao konkretnih instrumenata, proizvodili su zvuk udarcima po svome tijelu; pljeskanjem, lupkanjem i sl. Vibracija, izvor zvuka, se dobiva udaranjem, trešnjom ili struganjem po instrumentu. Udaraljke se koriste u svim vrstama glazbe, a imaju ulogu solističkih, komornih i orkestralnih instrumenata. Broj udaraljki nije moguće odrediti jer ih postoji jako puno, gotovo svakodnevno nastaju nove, a i većina svakodnevnih predmeta može predstavljati udaraljke. Najčešće su ritmička glazbala, koja služe za izvođenje ritamske pratnje, no sve češće imaju i ulogu glazbala koja izvode melodiju (ulogu solističkog instrumenta). Postoji mnogo podjela udaraljki; prema načinu proizvodnje zvuka, položaju napete membrane, materijalu… Najčešća podjela je na udaraljke s određenom visinom tona (vibrafon, marimba, ksilofon, timpani, zvona, zvončići, metalofon…) i udaraljke s neodređenom visinom tona (mali bubanj, veliki bubanj, kastanjete, štapići, tam-tam, tamburin, konga, činele, bongos, triangl, guiro, gong, maracas, tom-tom, …). Skupina udaraljki je najveća skupina glazbala u simfonijskom orkestru. Za razliku od ostalih glazbenika, udaraljkaši vrlo često sviraju mnogo instrumenata (udaraljki), odnosno nisu strogo opredijeljeni za jedan instrument [76, 77, 78].
Udaraljke s neodređenom visinom tona
Veliki bubanj
Veliki bubanj je najčešći instrument iz skupine udaraljki.Sastavni dio velikog bubnja je obod ili valjak ili cilindar, koji na otvorima s obje strane ima napetu kožu, najčešće kravlju. Koža je učvršćena obručem i vijcima, kojima se može regulirati napetost opne. Veliki se bubanj udara batom, koji je najčešće presvučen kožom i pričvršćen pomoću sistema poluge za pedalu, koja se zatim pritišće nogom. Veliki je bubanj neizostavni dio bubnjarskoga seta, tzv. drumseta. Proizvodi dubok zvuk i najčešće ima ulogu ritamske podloge, no može oponašati i različite efekte, poput zvuka topa i sl. [76, 77, 78] Na slici se može vidjeti veliki bubanj.
Mali bubanj
Mali bubanj je građen na sličan način kao i veliki bubanj, no manji je. Vrlo često stoji na stalku, pogotovo u drumsetu, a na koži s donje strane je često napeto nekoliko žica, koje daju posebnu boju tonu vibrirajući. Te se žice po potrebi mogu i maknuti. Može se svirati raznim palicama, ali se najčešće svira drvenima. Iako tako ne izgleda, taj je instrument najzahtjevniji od udaraljki iz drumseta i vježbanje njegova sviranja oduzima najviše vremena. Također je i sastavni dio marširajućeg orkestra, a najčešće podupire ritam. [76, 77, 78] Na slici je prikazan mali bubanj.
Činele
Činele su instrument koji se sastoji od dva dijela koji sliče na tanjure, a izrađuju se od bakra. Na sredini se nalaze, najčešće gumeni, remeni za držanje. Sviraju se ili udaranjem različitim palicama po jednoj čineli ili udaranjem dviju činela međusobno. One su također dio bubnjarskoga seta. Najčešće u orkestru proizvode najglasniji zvuk. Mogu biti male, ali i vrlo velike. Ponovno vrijedi pravilo da, što je instrument manji, to viši ton proizvodi, i obratno. Porijeklom su iz Azije, a koristile su se i u staroj Grčkoj. U europsku su glazbu došle u 17. stoljeću, preko Turaka. [76, 77, 78] Na slici su prikazane činele.
Tom-tom
Tom-tom je vrsta bubnja koja se razvila iz kineskih instrumenata. Oblikom i građom nalikuje na mali bubanj, osim što mu je valjak duži. Dio je drumseta, a koristi se u mnogim vrstama glazbe. Svira se palicama. [78, 79] Na slici je prikazan tom-tom.
Bongosi
Bongosi su dva mala spojena bubnja koji nisu jednake veličine. Potječu s Kube i većinom su izrađeni od drva, osim metalnog obruča i vijaka koji drže membranu. Sviraju se rukom, točnije prstima, a upotrebljavaju se u paru [76, 78, 79]. Na slici su prikazani bongosi.
Konge
Konge se također upotrebljavaju u paru i potječu s Kube, poput bongosa. Sviraju se prstima. Valjak im je dugačak i bačvast, postavljen na stalak. Svaka konga ima jednu membranu, s gornje strane. Proizvodi dublji zvuk od bongosa. [76, 78, 79] Na slici su prikazane konge.
Marakas
Marakas je instrument koji se danas često naziva „zvečkama“. Koristi se u paru, a potječe iz Indije. Izrađen je od izdubljene tikve ispunjene različitim zrncima. Ton se dobiva trešnjom. Često se koristi u latinoameričkoj glazbi [76, 77, 78, 79]. Na slici je prikazan marakas.
Guiro
Guiro je instrument koji potječe iz Južne Amerike. Izrađen je od drveta ili izdubljene tikve, s usjecima. Ton se dobiva povlačenjem drvene palice po tim usjecima, što daje poseban zvuk [78]. Na slici je prikazan guiro.
Kastanjete
Kastanjete su tradicionalno talijansko i španjolsko glazbalo. Sastoje se od dvije izdubljene pločice koje izgledaju kao školjke. Izrađene su od tvrdog drva, a pločice su im međusobno povezane na vrhu. Zvuk se dobiva laganim zamahivanjem, čime pločice udaraju jedna o drugu. [76, 77, 78, 79]. Na slici se mogu vidjeti kastanjete.
Triangl
Triangl (trokutić) je glazbalo izrađeno od čelika i najčešće je metalnog sjaja. Koristi se u orkestrima od 19. stoljeća, a ton se dobiva udaranjem čeličnim štapićem po instrumentu. Proizvodi zvuk svijetle boje. Instrument se najčešće nalazi na kožnoj ili gumenoj vrpci. Postoji više veličina instrumenta.. [76, 77, 78, 79] Na slici je prikazan triangl.
Tamburin
Tamburin je glazbalo građeno od drvenog obruča preko kojega je prevučena membrana, a s druge strane obruča nalazi se u krug posloženo nekoliko metalnih komadića (praporaca), koji prilikom udarca o instrument proizvode specifičan zvuk. Najčešće se svira trešnjom ili udaranjem palicom, no može se svirati i povlačenjem prstiju po membrani. Koristi se u plesnoj, tradicionalnoj i orkestralnoj glazbi. Potječe iz Irana. [76, 77, 78, 79]. Na slici se može vidjeti tamburin.
Štapići
Štapići su vrlo jednostavan instrument, koji se sastoji od dvaju drvenih štapića kojima se udara jedan o drugi. Štapići su izrađeni od ebanovine ili ružinog drva. Koriste se u kubanskoj glazbi, a ponekad su i šuplji. Nazivaju se i klaves. Jedno su od najstarijih glazbala. [76, 78, 79] Na slici su prikazani štapići.
Tam-tam
Tam-tam je velika okrugla ploča izrađena od bronce, proizvodi dugi šum koji nastaje udarcem batićem. Potječe iz Azije, a često se zamjenjuje s gongom, glazbalom određene tonske visine. [76]. Na slici je prikazan tam-tam.
Bubnjarski komplet
Bubnjarski komplet (drum set/drumset) je skup udaraljki koji čine veliki bubanj, mali bubanj, tom-tom, činele i slične udaraljke. Namijenjen je za sviranje jednoga udaraljkaša, a svira se palicama (različitim, koje se mogu i mijenjati radi dobivanja različitih boja tonova). Veliki se bubanj svira pomoću pedale. Bubnjarski komplet najveću ulogu ima u modernoj glazbi. [76, 78]. Na slici je prikazan bubnjarski komplet.
Udaraljke s određenom visinom tona
Gong
Gong je instrument oblikom i izgledom gotovo identičan tam-tamu (glazbalu neodređene tonske visine), ali je u promjeru mnogo manji i ima na središnjem dijelu veliku izbočinu. Najčešće je brončan, a porijeklom je iz istočne Azije. Sastavni je dio gamelan orkestra, tradicijske glazbe u Indoneziji. Na slici se može vidjeti gong. Nalikuje velikoj čineli. Visina tona ovisi o mjestu i jačini udarca. [77, 78, 79].
Timpani
Timpani su velike udaraljke, a sastoje se od kotla, kožnate membrane i pedala kojima se regulira visina tona. Koža je kravlja ili magareća, a kotao brončan. Postoji više veličina timpana. Po njima se svira udarajući palicama, koje mogu biti od raznih materijala. Promjenom položaja pedale mijenja se napetost membrane. U modernoj se glazbi ponekad koristi i za izvođenje solističkih dijelova skladbe. [76, 77, 78, 79]. Na slici su prikazani timpani.
Ksilofon
Ksilofon je glazbalo sastavljeno od drvenih pločica posloženih kao na klavijaturi klavira. Svira se udaranjem palica od drva ili slonovače, a dobiveni je zvuk vrlo kratak. Kraće pločice proizvode više, a dulje niže tonove. Potječe iz Azije i Afrike. Ispod pločica su metalne cijevi koje imaju ulogu rezonatora pa to ksilofonu daje ton koji podsjeća na zvono. Često se upotrebljava u jazz glazbi [76, 77, 78, 79]. Na slici je prikazan ksilofon.
Marimba
Marimba je glazbalo slično ksilofonu, no zapravo je njegova modernija i veća verzija. Ton je puno plemenitiji nego na ksilofonu i mekši je. Također ispod pločica ima metalne rezonantne cijevi. Koristi se u jazzu. [76, 77, 78, 79] Na slici je prikazana marimba.
Vibrafon
Vibrafon je instrument nastao u 20. stoljeću. Prvo se koristio u jazz glazbi, a kasnije se proširio i na klasičnu glazbu. Sastoji se od metalnih pločica raspoređenih u dva reda. Svira se udaranjem palicama kojima je glava presvučena vunom. Može se svirati i s do 4 palice, po dvije u svakoj ruci. Zanimljivo je da se ton može regulirati čak i pokretima usta malo iznad pločica, jer to mijenja frekvenciju. Ispod glazbala su metalne cijevi koje imaju ulogu rezonatora. Papučicom na dnu može se i prigušiti vibracija. Mehanizam pokreće električni motor. Na slici je prikazan vibrafon. [76, 77, 78, 79].
Zvona
Zvona su instrument sastavljen od cijevi različite duljine, a najčešće se koriste u orkestru za dobivanje posebnih efekata. Ton se dobiva udaranjem drvenim čekićem po tim cijevima. Zvona su vrlo skupa, a i teška pa se rijetko koriste. Zvuče poput crkvenih zvona. [76, 77, 78, 79]. Na slici su prikazana zvona.
Zvončići
Zvončići su instrument sastavljen od 30 tankih metalnih pločica raspoređenih u klavijaturu, a izgledom nalikuju malom ksilofonu. Svira se udaranjem palicama od raznih materijala, a svijetlog su zvuka. Još se nazivaju i glockenspiel. [76, 77, 78, 79]. Na slici se mogu vidjeti zvončići.
Digitalna i elektronička glazbala
Ova skupina glazbala je moderna, nastala u 20. stojeću. Zvuk se proizvodi elektronički, a ulogu rezonatora imaju pojačala i zvučnici. Najčešća su elektronička glazbala sintetizatori zvuka (poput sintesajzera), električna gitara, električne orgulje... Danas se također i sklada u digitalnom obliku, u raznim programima za pisanje nota i sl. Na slici je prikazan teremin, glazbalo koje zvuk proizvodi na temelju radijskih valova. Za sviranje nije potrebno niti dotaknuti instrument, već se pomiču ruke oko antena i njihovim se položajem određuju visina i jačina tona. [5] Prednost ovakvih glazbala je što zauzimaju manje prostora i lako su prenosiva. Tako, npr., električna violina ima samo žice, a nema rezonantnu kutiju. Električne orgulje za proizvodnju zvuka ne koriste cijevi i zrak, već se zvuk proizvodi elektronički. Međutim, iako zauzimaju puno manje prostora i prenosiva su, imaju zvuk gotovo identičan pravim orguljama. Najpoznatiji predstavnik elektroničke glazbe u 20. st. bio je glazbenik Karlheinz Stockhausen. 1960-ih godina počinju se pojavljivati i sintesajzeri, odnosno sintetizatori zvuka. [80, 81] Na donjim slikama su prikazani električni instrumenti, a video prikazuje solo električne gitare.
Popis korištene literature
[1] glazbala. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 6. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22247>.
[2] Grame, T. C., Westrup, J. A. (2019) Musical instrument. Dostupno 6.5.2020. na https://www.britannica.com/art/musical-instrument
[3] Lučić Andrijanić, K. (2018) Neobična glazbala. Dostupno 6.5.2020. na https://www.profil-klett.hr/neobicna-glazbala
[4] Konfic, J., Video: Notica - Neobične udaraljke. Dostupno 6.5.2020. na https://www.youtube.com/watch?v=auBlockGmQo
[5] Ambruš-Kiš, R., Perak Lovričević, N., Ščedrov, Lj. (2019) Glazbeni Kontakti 1. Profil Klett d.o.o.
[6] Sachs, C. (2006) The history of musical instruments. Dover Publications
[7] Fletcher, N. H., Rossing, T. D. (1991) The Physics of Musical Instruments, Springer-Verlag
[8] naxos.com. Musical Instruments. Dostupno 6.5.2020. na https://www.naxos.com/education/music_instruments.asp
[9] hr.izzi.digital. Glazbala. Dostupno 6.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/2386/11270.html
[10] yamaha.com. Musical Instrument Guide. Dostupno 6.5.2020. na https://www.yamaha.com/en/musical_instrument_guide/
[11] hjp.znanje.hr. kordofon. Dostupno 6.5.2020. na http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=ellmUBk%3D&keyword=kordofon
[12] Dušić, V., Fizika glazbe, 2018.
[13] sites.google.com. Žičani instrumenti. Dostupno 6.5.2020. na https://sites.google.com/site/glazbala29/home/zicani-instrumenti
[14] Kalmar, C. The String Family. Dostupno 6.5.2020. na https://www.orsymphony.org/learning-community/instruments/strings/
[15] Halfpenny, E., Grame, T. C. (2019) Stringed instrument. Dostupno 6.5.2020. na https://www.britannica.com/art/stringed-instrument
[16] connollymusic.com. What is considered a string instrument? Dostupno 7.5.2020. na https://www.connollymusic.com/stringovation/what-is-considered-a-string-instrument
[17] proleksis.lzmk.hr. Žičana (kordofona) glazbala. Dostupno 7.5.2020. na https://proleksis.lzmk.hr/3995/
[18] proleksis.lzmk.hr. Trzalački instrumenti. Dostupno 7.5.2020. na https://proleksis.lzmk.hr/49345/
[19] Fuentes, G. (2013) Plucked String Instruments. Dostupno 7.5.2020. na https://prezi.com/faiuiv4-elu7/plucked-string-instruments/
[20] hkco.org. Plucked-string Instruments. Dostupno 7.5.2020. na http://www.hkco.org/en/Instrument-Rd/Chinese-Instruments/Plucked-String-Instruments.html
[21] os-sbudinica-zd.skole.hr. Glazbena kultura. Dostupno 7.5.2020. na http://www.os-sbudinica-zd.skole.hr/nastava/predmeti/glazbena_kultura?cal_ts=1275343200
[22] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. (2019) Banjo. Dostupno 7.5.2020. na https://www.britannica.com/art/banjo-musical-instrument
[23] hr.izzi.digital. Lutnja. Dostupno 7.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2414.html
[24] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A.(2019) Lute. Dostupno 7.5.2020. na https://www.britannica.com/art/lute
[25] Santa Maria Bouquet, J. (2010) The Lute. Dostupno 7.5.2020. na https://www.metmuseum.org/toah/hd/lute/hd_lute.htm
[26] Goodwin, C. (2001) A Brief Introduction to the Lute. Dostupno 7.5.2020. na https://www.lutesociety.org/pages/about-the-lute
[27] Armostrong, L. Lute: Definition & History. Dostupno 7.5.2020. na https://study.com/academy/lesson/lute-definition-history.html
[28] van Edwards, D. Kratka povijest lutnje. Dostupno 7.5.2020. na https://lutnja.net/povjest-lutnje/kratka-povijest-lutnje/
[29] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. (2010) Mandolin. Dostupno 7.5.2020. na https://www.britannica.com/art/mandolin
[30] hr.izzi.digital. Mandolina. Dostupno 7.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2665.html
[31] hr.izzi.digital. Gitara. Dostupno 7.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2413.html
[32] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. (2019) Guitar. Dostupno 7.5.2020. na https://www.britannica.com/art/guitar
[33] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. (2019) Harp. Dostupno 7.5.2020. na https://www.britannica.com/art/harp-musical-instrument
[34] hr.izzi.digital. Harfa. Dostupno 7.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2416.html
[35] tambura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 7. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60327>.
[36] Hleb, D., Seiter, J., Glavaš, D., Jurišić, I. O tamburi. Dostupno 7.5.2020. na http://usbm.hr/index.php/program/osnovno-glazbeno-obrazovanje/item/12-tambure
[37] umjetnicka.net. Tambure. Dostupno 7.5.2020. na http://www.umjetnicka.net/odjeli/zicani-instrumenti/tambure
[38] hr.izzi.digital. Violina. Dostupno 8.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2825.html
[39] hr.izzi.digital. Violončelo. Dostupno 8.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2827.html
[40] Tikkanen, A. (2020) Cello. Dostupno 8.5.2020 na https://www.britannica.com/art/cello
[41] Augustyn, A. (2019) Double bass. Dostupno 8.5.2020. na https://www.britannica.com/art/double-bass
[42] hr.izzi.digital. Kontrabas. Dostupno 8.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/106/2828.html
[43] Stanec, M., Razvoj gudačkog kvarteta, 2019.
[44] Martina, M. (2016) Glazbala s tipkama. Dostupno 8.5.2020. na https://prezi.com/yfamluyhvqxa/glazbala-s-tipkama/
[45] Libin, L. E., Clutton, C., Ripin, E. M. Keyboard instrument. Dostupno 8.5.2020. na https://www.britannica.com/art/keyboard-instrument
[46] ipassio.com. Keyboard instruments. Dostupno 8.5.2020. na https://www.ipassio.com/hobbies/keyboard-instruments
[47] hr.izzi.digital. Glazbala s tipkama. Dostupno 9.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/2386/17123.html
[48] umjetnicka.net. Klavir. Dostupno 9.5.2020. na http://umjetnicka.net/odjeli/instrumenti-s-tipkama/klavir
[49] Szostak, M. (2018) The Largest Pipe Organs in the World. Dostupno 9.5.2020. na http://www.voxhumanajournal.com/szostak2018.html
[50] sites.google.com. Glazbala s tipkama. Dostupno 9.5.2020. na https://sites.google.com/site/glazbala29/home/glazbala-s-tipkama
[51] yamaha.com. Celesta. Dostupno 9.5.2020. na https://www.yamaha.com/en/musical_instrument_guide/celesta/
[52] umjetnicka.net. Harmonika. Dostupno 9.5.2020. na http://umjetnicka.net/odjeli/instrumenti-s-tipkama/harmonika
[53] glazbena-skola-pozega.hr. Harmonika. Dostupno 9.5.2020. na https://glazbena-skola-pozega.hr/instrumenti-harmonika/
[54] hohner.de. Melodica. Dostupno 9.5.2020. na https://www.hohner.de/en/instruments/melodica
[55] Borders, J. M., Warner, R. A., Enrico, E. J. (2019) Wind instrument. Dostupno 13.5.2020. na https://www.britannica.com/art/wind-instrument
[56] Andreis, J. (1976) Povijest glazbe (1. svezak). Liber Mladost
[57] hr.izzi.digital. Puhaća glazbala. Dostupno 13.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/2386/11272.html
[58] Kalmar, C. (2020) The Woodwind Family. Dostupno 13.5.2020. na https://www.orsymphony.org/learning-community/instruments/woodwinds/
[59] sites.google.com. Puhački instrumenti. Dostupno 13.5.2020. na https://sites.google.com/site/anperanic/puhacki-instrumenti
[60] Kalmar, C. (2020) The Brass Family. Dostupno 23.5.2020. na https://www.orsymphony.org/learning-community/instruments/brass/
[61] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. Trumpet. Dostupno 23.5.2020. na https://www.britannica.com/art/trumpet
[62] hr.izzi.digital. Truba. Dostupno 23.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18016.html
[63] hr.izzi.digital. Rog. Dostupno 24.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18017.html
[64] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. Horn. Dostupno 24.5.2020. na https://www.britannica.com/art/horn-musical-instrument
[65] hr.izzi.digital. Trombon. Dostupno 24.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/3691/12531.html
[66] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. Trombone. Dostupno 24.5.2020. na https://www.britannica.com/art/trombone
[67] hr.izzi.digital. Tuba. Dostupno 24.5.2020. na https://moj.izzi.hr/DOS/2386/12577.html
[68] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. Tuba. Dostupno 24.5.2020. na https://www.britannica.com/art/tuba
[69] hr.izzi.digital. Klarinet. Dostupno 24.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18012.html
[70] Kalmar, C. Woodwinds Family of Instruments. Dostupno 24.5.2020.
na https://www.orsymphony.org/learning-community/instruments/woodwinds/
[71] Augustyn, A., Bauer, P., Duignan, B., Eldridge, A., Gregersen, E., McKenna, A., Petruzzello, M., Rafferty, J. P., Ray, M., Rogers, K., Tikkanen, A., Wallenfeldt, J., Zeidan, A., Zelazko, A. Woodwind. Dostupno 26.5.2020. na https://www.britannica.com/art/woodwind
[72] hr.izzi.digital. Flauta. Dostupno 26.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18011.html
[73] hr.izzi.digital. Oboa. Dostupno 26.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18014.html
[74] hr.izzi.digital. Saksofon. Dostupno 26.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18013.html
[75] hr.izzi.digital. Fagot. Dostupno 26.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18015.html
[76] glazbena-skola-pozega.hr. Udaraljke. Dostupno 27.5.2020. na https://glazbena-skola-pozega.hr/instrumenti-udaraljke/
[77] Kalmar, C. The Percussion Family. Dostupno 27.5.2020. na https://www.orsymphony.org/learning-community/instruments/percussion/
[78] hr.izzi.digital. Udaraljke. Dostupno 27.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18021.html
[79] Kolarek, M., Upotreba udaraljki u predškolskoj ustanovi, 2011.
[80] hr.izzi.digital. Elektronička i digitalna glazbala. Dostupno 28.5.2020. na https://hr.izzi.digital/DOS/17968/18022.html
[81] Gamer, C., Moog, R. A. Electronic instrument. Dostupno 28.5.2020. na https://www.britannica.com/art/electronic-instrument
Popis korištenih slika
1. https://cdn.pixabay.com/photo/2018/08/01/18/38/violin-3577816_960_720.jpg
2. https://cdn.pixabay.com/photo/2016/01/23/13/44/piano-1157415__340.jpg
3. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a0/Stringed_Instruments.jpg
4. https://cdn.pixabay.com/photo/2016/07/08/15/07/banjo-1504539_960_720.png
5. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/Lute_%28by_Princess_Ruto%2C_2013-02-11%29.jpg
6. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/Oscar_Schmidt_by_Washburn_Mandolin_-_1.jpg
7. https://c1.staticflickr.com/2/1920/45435812912_0fc9b98e13_b.jpg
8. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7d/Salvi_harp_Diana.jpg
9. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8f/Bugarija%2C_instrument.png
10. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/36/Contrabass%2C_cellos%2C_Deutsches_Museum.jpg
11. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f4/German%2C_maple_Violin.JPG
12. https://cdn.pixabay.com/photo/2016/08/03/12/37/viola-1566624_960_720.jpg
13. https://p0.pikrepo.com/preview/801/433/brown-cello.jpg
14. https://cdn.pixabay.com/photo/2016/05/29/16/30/bass-1423289_960_720.jpg
16. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3d/Two_pianos_-_grand_piano_and_upright_piano.jpg
17. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/27/Berlin.Dom_016.jpg
18. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/81/Einmanualiges_Cembalo_1716.jpg
19. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/68/Celesta_Schiedmayer_Studio_open_top_view.jpg
20. https://www.goodfreephotos.com/albums/vector-images/piano-accordion-vector-clipart.png
21. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cf/Melodica.jpg/800px-Melodica.jpg.
22. https://live.staticflickr.com/7653/16594555614_2c628a3e30_b.jpg
23. https://cdn.pixabay.com/photo/2020/01/14/06/22/musical-instruments-4764154_960_720.png
24. https://storage.needpix.com/rsynced_images/trumpet-3883792_1280.jpg
25. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/27/French_horn_back.png
26. https://cdn.pixabay.com/photo/2012/04/05/01/33/trombone-25688__340.png
27. https://cdn.pixabay.com/photo/2016/04/08/11/10/tuba-1315953__340.jpg
28. https://c0.wallpaperflare.com/preview/559/354/417/flute-music-instruments-woodwinds.jpg
29. https://live.staticflickr.com/36/100402638_cb73c982f9_b.jpg
31. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Oboe_modern.jpg/800px-Oboe_modern.jpg
32. https://live.staticflickr.com/6030/5981191122_a0be5a8c2c_c.jpg
33. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/38/Bassoon_in_C_MET_DP218101.jpg
34. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fe/Piccolo_flute2.jpg
35. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/80/English_Horn_picture.jpg
36. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4e/Straight_soprano_saxophone_front.JPG
37. https://live.staticflickr.com/3180/3071181218_f42950457d.jpg
38. https://storage.needpix.com/rsynced_images/drum-kit-1488406074E8s.jpg
40. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/50/Snare_drum_-_Vladimir_Morozov.jpg
41. https://live.staticflickr.com/2475/4041399149_0d462a364c_b.jpg
42. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/Tom-tom_12x8.jpg
44. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/10/Conga%27s_01.jpg
45. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Maracas.jpg/541px-Maracas.jpg
46. https://c1.staticflickr.com/6/5196/7115448737_7e16fccd88_b.jpg
47. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/de/Castanets_of_Grace_Ann_Gates.jpg
48. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4a/Triangle_001.jpg
50. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a6/Claves_hg.jpg
52. https://cdn.pixabay.com/photo/2018/01/26/18/17/drums-3109364_960_720.jpg
53. https://cdn.pixabay.com/photo/2019/07/10/02/00/gong-4327695_960_720.png
55. https://cdn.pixabay.com/photo/2019/12/09/20/46/xylophone-4684373_960_720.png
56. https://p1.pxfuel.com/preview/419/659/579/music-concert-sheet-music-band-musician-instruments.jpg
59. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/72/Glockenspiel.jpg
61. https://c0.wallpaperflare.com/preview/238/265/245/moog-synthesizer-synth-electronic.jpg
62. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9b/Yamaha_SV-130_Silent_Violin.jpg
64. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/30/OrgueRembrandt4090.jpg